Rokovi čuvanja prema zakonu, ukratko
Polazna točka je Zakon o računovodstvu, koji propisuje da se poslovne knjige i knjigovodstvene isprave čuvaju najmanje 11 godina od posljednjeg dana poslovne godine na koju se odnose. Za pojedine vrste isprava, poput isplatnih lista i analitičke evidencije o plaćama, vrijede posebni rokovi, pa popis vrsta isprava treba provjeriti u samom zakonu. Ostale kategorije — dopisivanje, interne bilješke, tehnička dokumentacija, osobni dosjei — dobivaju rokove kroz popis gradiva tvrtke, izrađen prema propisima koji vrijede u Hrvatskoj. Nemojte te rokove pamtiti napamet: zapišite ih jednom u popis i pustite platformu da ih primjenjuje.
Što GDPR dodaje rokovima iz arhivskog i računovodstvenog zakonodavstva
Uredba (EU) 2016/679 dodaje načelo koje se primjenjuje preko svih ostalih: ograničenje pohrane, iz članka 5. stavka 1. točke (e). Osobni podaci čuvaju se u obliku koji omogućuje identifikaciju osoba samo onoliko dugo koliko je potrebno svrsi u koju se obrađuju. Pravo na brisanje iz članka 17. daje ispitaniku mogućnost da zatraži uklanjanje svojih podataka — ali to pravo nije apsolutno: ustupa pred zakonskim obvezama čuvanja. U praksi, ako bivši zaposlenik zatraži brisanje, obračunske i isplatne liste ne mogu se obrisati, jer zakon nalaže njihovo čuvanje. 4docs takve situacije izričito označava, da odgovor prema ispitaniku bude točan i obrazložen, a ne improviziran.
Kako izgleda brisanje po isteku
Automatsko brisanje bez kontrole loša je ideja: pogrešno konfigurirano pravilo može ukloniti cijelu kategoriju. Zato u postupku uvijek sudjeluje čovjek. Uz podesiv interval prije isteka, platforma stvara popis prijedloga: koji dokumenti dolaze do roka, iz koje kategorije, po kojoj osnovi. Odgovorna osoba pregledava popis, izuzima ono što treba zadržati dalje (primjerice dosje uključen u spor) i odobrava ostalo. Uklanjanje proizvodi zapisnik s onim što je uklonjeno i na temelju kojeg pravila, a dnevnik čuva trag. Dokument nestaje, a dokaz da je uklonjen ispravno ostaje.
Zahtjevi ispitanika na jednom mjestu
Zahtjev za pristup ili brisanje primljen e-poštom i riješen iz glave najčešća je točka neuspjeha u usklađenosti. U platformi se zahtjev evidentira kao takav: tko ga je podnio, što traži, kada je zaprimljen i do kada treba odgovoriti. Pretraga arhive pokazuje gdje se podaci te osobe pojavljuju, uključujući skenirane dokumente — za rumunjske dokumente uz OCR, a za hrvatske skenove uz ručnu provjeru ili tekstualni sloj. Odgovor se bilježi zajedno s dokumentima na kojima se temelji. Pri kontroli ne morate rekonstruirati što se dogodilo prije osam mjeseci: evidencija je tu, s rokovima i odlukama.